(1) |
Kwaj kinya keb’ oxib’ nutzij chi rij we tzijob’elil. le ak’al, le tz’e chi’l le ixpäq. |
K- | w- | aj | k- | in- | ya | keb’ | oxib’ | nu- | tzij | chi | r-ij | we | tzijob’elil. | le | ak’al, | le | tz’e | chi’l | le | ixpäq. |
IPFV- | 1s | querer | IPFV- | 1p.ERG | dar | dous | tres | 1s | palabra | en | 3s-costas | DEF | historia | DEF | neno | DEF | can | e | DEF | ra |
Quero dicir unhas palabras sobre a historia dun neno, un can e unha ra. |
|
|
(2) |
E xok aq’ab’ xikimaj etz’anem le tz’i’ le ak’al, chi’l le ixpäq |
E | x- | ok | aq’ab’ | x- | ki- | maj | etz’anem | le | tz’i’ | le | ak’al, | chi’l | le | ixpäq |
| PFV | entrar | noite | PFV | 3p | empezar | xogar | DEF | can | DEF | neno | e | DEF | sapo |
Entrou a noite, empezaron a xogar o can, o neno e a ra |
|
|
(3) |
tek’u ne ri’ xb’e ri aq’ab’, xb’e ri aq’ab |
tek'u ne ri' | x- | b’e | ri | aq’ab’, | x- | b’e | ri | aq’ab |
ADV | PFV | camiñar | ART | noite | PFV | camiñar | ART | noite |
transcorre a noite, |
|
|
(4) |
xpe kiwaram |
x- | pe | ki- | waram |
PFV | vir | 3p | sono |
éntralles sono, |
|
|
(5) |
ri ak’al xewaroq rachil le tz’i’ |
ri | ak’al | x- | e- | war- | oq | r- | achil | le | tz’i’ |
ART | neno | PFV | 3p | durmir | PFV | 3s | compañeiro | DEF | can |
fueron a dormir, el niño acompañado del perro |
|
|
(6) |
xewar chi upam le ch’at |
x- | e- | war | chi | u- | pam | le | ch’at |
PFV | 3p | dormir | PREP | seu | dentro | DEF | cama |
ambos durmieron en la cama |
|
|
(7) |
y xuquje le ixpäq xkanaj kanoq chi upam le lime’t |
xuquje | le | ixpäq | x- | ∅ | -kanaj | kanoq | chi | u- | pam | le | lime’t |
e | DEF | sapo | PFV | 3s | quedar | PFV | PREP | 3s | interior | DEF | vidrio |
y el sapo se quedó dentro del envase de vidrio, |
|
|
(8) |
te k’u ne ri’ xkilo chi usaqarib’al xewalajik |
tek'u ne ri' | xkilo | chi | u- | saqarib’al | x- | e- | walajik |
despois | PFV | | 3s | amanecer | PFV | 3p | levantar |
despues vieron el amanecer, se levantaron , |
|
|
(9) |
le ak’al xjupi’k chi upam le ch’at |
le | ak’al | x- | ∅ | -jup | -ik | chi | u- | pam | le | ch’at |
DEF | neno | PFV | 3s | embrocar | INTR | | 3s | dentro | DEF | cama |
el niño se embrocó en la cama |
|
|
(10) |
xuquje le tz’i’ k’o kajoq chi rij le ak’al |
xuquje | le | tz’i’ | k’o | kajoq | chi | r- | ij | le | ak’al |
ADV | DEF | can | PFV.estar | ADV | PREP | 3s | espalda | DEF | neno |
cerca de él estaba el perro, |
|
|
(11) |
tajin ke’etz’an chi upan le ch’at, k’a te xkilo le k'olib'al le lime’t |
tajin | k- | e' | -etz’an | chi | u- | pan | le | ch’at, | k’a_te | x- | ø- | k- | il | -o | le | k'olib'al | le | lime’t |
PRS.estar | PRS | 3p | xogar | PREP | seu | dentro | DEF | cama | ADV | PFV- | 3sP- | 3pA- | ver | -TR | DEF | frasco | DEF | vidrio |
estan jugando en la cama, cuando se fijaron en el frasco de vidrio |
|
|
(12) |
man k’o ta chik ri ixpäq chi upam |
man | k’o | ta | chik | ri | ixpäq | chi | u- | pam |
NEG | PRS.estar | NEG | DIR | ART | sapo | PREP | 3s | interior |
ya no está el sapo dentro, |
|
|
(13) |
tek’u ne ri’ xe’ok che utzukaxik |
tek’u ne ri' | x- | e'- | xe’ok | che | u- | tzukaxik |
ADV | PFV- | 3p- | entrar | PREP | 3s | buscar |
seguidamente procedieron con la búsqueda, |
|
|
|
|
(14) |
le ak’al xe’uk’ama juntir le ratz’iyaq |
le | ak’al | x- | e' | u- | k’ama | juntir | le | r- | atz’iyaq |
DEF | neno | PRS | 3p | 3s | traer | todo | DEF | POS | |
el niño recoge toda su ropa, |
|
|
(15) |
xe’utowij |
x- | e' | -u | -towij |
PRS | 3p | 3s | sacude |
la sacude, |
|
|
(16) |
tek’u ne ri’ le tz’i’ xutitz’ ujolom are chi upam le lime’t |
tek’u ne ri' | le | tz’i’ | x- | ø- | u- | titz’ | u- | jolom | are | chi | u- | pam | le | lime’t |
ADV | DEF | can | PFV- | 3sP- | 3sA- | meter | 3s- | cabeza | FOC.3s | PREP | seu | dentro | DEF | frasco |
mientras el perro introdujo su cabeza en el frasco |
|
|
(17) |
rech k’ut krilo, la kuraqa chi upam on man kuraqa taj |
rech | k’ut | k- | ø- | r- | ril | -o | la | kuraqa | chi | u- | pam | on | man | kuraqa | taj |
para ver si lo encuentra o no lo encuentra |
|
|
(18) |
y xrilo man k’o ta chik |
y | x- | ø- | r- | il | -o | man | k’o | ta | chik |
y vió que no está, |
|
|
(19) |
pa ri utzukaxik xub’an le tz’i’ |
pa | ri | utzukaxik | xub’an | le | tz’i’ |
el perro mientras buscaba |
|
|
(20) |
xch’epi’ kanoq le lime’t chi ujolom. |
xch’epi’ | kanoq | le | lime’t | chi | u- | jolom. |
se le quedó trabado el envase en su cabeza. |
|
|
(21) |
xe’el löq chi uchi’ le b’itol |
x- | e'- | el | löq | chi | uchi’ | le | b’itol |
se acercaron en la ventana, |
|
|
(22) |
are’ chi’ xe’opan chi uchi’ le b’itol |
are’ | chi’ | xe’opan | chi | uchi’ | le | b’itol |
cuando se acercaron a la ventana |
|
|
(23) |
k’o le lime’t chi ujolom le tz’i’ |
k’o | le | lime’t | chi | u- | jolom | le | tz’i’ |
el frasco está trabado en la cabeza del perro, |
|
|
(24) |
le tz’i’ man kuraq taj su’ kub’ano |
le | tz’i’ | man | kuraq | taj | su’ | kub’ano |
el perro no hallaba qué hacer |
|
|
(25) |
tek’u ne ri’ xuk’yaqb’ejloq rib’ |
tek’u ne ri' | xuk’yaqb’ej | loq | rib’ |
y se lanza hacia el vacío, |
|
|
(26) |
are chi xuk’yaqb’ejloq rib’ xpax le limet chi ujolom |
are | chi | xuk’yaqb’ejloq | rib’ | xpax | le | limet | chi | u- | jolom |
|
|
(27) |
le ak’al xaqaj loq ruk’ le tz’i’ chi rij le ja, |
le | ak’al | xaqaj | loq | ruk’ | le | tz’i’ | chi | rij | le | ja, |
|
|
(28) |
e k’o chik chi rij le ja uq’alum chik le tz’i’ |
e | k’o | chik | chi | rij | le | ja | uq’alum | chik | le | tz’i’ |
|
|
(29) |
le tz’i’ xumaj uriq’ik upalaj le ak’al |
le | tz’i’ | xumaj | uriq’ik | upalaj | le | ak’al |
|
|
(30) |
y xe’el bik chi rij taq le ja, xeqap panoq xe’ok che utzukaxik ri ixpaq |
y | xe’el | bik | chi | rij | taq | le | ja, | xeqap | panoq | xe’ok | che | utzukaxik | ri | ixpaq |
|
|
(31) |
man kkiraq taj man kkiraq taj |
man | kkiraq | taj | man | kkiraq | taj |
|
|
(32) |
k’a te xkilo, xkil panoq uwach jun k’achelaj |
k’a | te | xkilo, | xkil | panoq | uwach | jun | k’achelaj |
|
|
(33) |
xkil panoq uwach jun nim jul |
xkil | panoq | uwach | jun | nim | jul |
|
|
(34) |
xuquje xkil pa noq jun naj laj jul |
xuquje | xkil | pa | noq | jun | naj | laj | jul |
|
|
(35) |
y kil uwach jun aqaj |
y | kil | uwach | jun | aqaj |
|
|
(36) |
xe’opan chi unaqaj |
xe’opan | chi | unaqaj |
|
|
(37) |
le ak’al pa ri utzukaxik le ixpaq |
le | ak’al | pa | ri | utzukaxik | le | ixpaq |
|
|
(38) |
xril are k’o pa noq jun jul, |
xril | are | k’o | pa | noq | jun | jul, |
|
|
(39) |
xumaj uraqik uchi’ chi upan tajin kuch’ab’ej, |
xumaj | uraqik | uchi’ | chi | upan | tajin | kuch’ab’ej, |
|
|
(40) |
xuquje le tz’i’ tajin chuk’u’x are le jun tzayal loq chi upam k’o wi le ixpaq, |
xuquje | le | tz’i’ | tajin | chuk’u’x | are | le | jun | tzayal | loq | chi | upam | k’o | wi | le | ixpaq, |
|
|
(41) |
pa ri uraqik uchi’ le ak’al chi uchi’ le jül |
pa | ri | uraqik | uchi’ | le | ak’al | chi | uchi’ | le | jül |
|
|
(42) |
k’a te xuna’o xel loq jun ch’o chi upan |
k’a | te | xuna’o | xel | loq | jun | ch’o | chi | upan |
|
|
(43) |
man are ta ri ixpaq xe’el loq, |
man | are | ta | ri | ixpaq | xe’el | loq, |
|
|
(44) |
y xuquje le tz’i’ tajin ktajan are che uqasixik le aqaj |
y | xuquje | le | tz’i’ | tajin | ktajan | are | che | uqasixik | le | aqaj |
|
|
(45) |
rech wene chi upam xok wi ri ixpaq, |
rech | wene | chi | upam | xok | wi | ri | ixpaq, |
|
|
(46) |
e xa le ak’am como xrilo che jun ch’o xe’el chi upam le jul, |
e | xa | le | ak’am | como | xrilo | che | jun | ch’o | xe’el | chi | upam | le | jul, |
|
|
(47) |
xelb’ik xuya kanoq y xeb’ek xaq’an chik cho jun nim laj che’ |
xelb’ik | xuya | kanoq | y | xeb’ek | xaq’an | chik | cho | jun | nim | laj | che’ |
|
|
(48) |
y k’ate chi’ xrilo k’o jun nimlaj jul chi upam |
y | k’ate | chi’ | xrilo | k’o | jun | nimlaj | jul | chi | upam |
|
|
(49) |
xuquje le tz’i’ are xkwin are che uqasaxik le nimlaj aqaj tzaytzatanaq loq |
xuquje | le | tz’i’ | are | xkwin | are | che | uqasaxik | le | nimlaj | aqaj | tzaytzatanaq | loq |
|
|
(50) |
k’a te xrilo man k’o ta ri ixpaq chi upan |
k’a | te | xrilo | man | k’o | ta | ri | ixpaq | chi | upan |
|
|
(51) |
ri xub’ano are xe’el loq le chicop chi upam |
ri | xub’ano | are | xe’el | loq | le | chicop | chi | upam |
|
|
(52) |
xroqotaj le tz’i’ |
xroqotaj | le | tz’i’ |
|
|
(53) |
y le ak’al pa ri uraqik uchi’ xub’an are’ chi upam jun jul |
y | le | ak’al | pa | ri | uraqik | uchi’ | xub’an | are’ | chi | upam | jun | jul |
|
|
(54) |
are xel loq jun tukur chi rij are, |
are | xel | loq | jun | tukur | chi | rij | are, |
|
|
(55) |
xuk’yaqab’ej loq k’a pa ri ulew, |
xuk’yaqab’ej | loq | k’a | pa | ri | ulew, |
|
|
(56) |
le tukur xb’e chi rij le ak’al |
le | tukur | xb’e | chi | rij | le | ak’al |
|
|
(57) |
y le tz’i’ xamnajik, xe’amnajik |
y | le | tz’i’ | xamnajik, | xe’amnajik |
|
|
(58) |
xeb’ek tajin kkitzakuj chin ketowik, |
xeb’ek | tajin | kkitzakuj | chin | ketowik, |
|
|
(59) |
le ak’al xaq’an pa uwi’ le jun ab’aj, |
le | ak’al | xaq’an | pa | uwi’ | le | jun | ab’aj, |
|
|
(60) |
xuraqaqej uchi’, |
xuraqaqej | uchi’, |
|
|
(61) |
tek’u ne ri’ xpe jun kej che uto’ik, |
tek’u | ne | ri' | xpe | jun | kej | che | uto’ik, |
|
|
(62) |
xopan le kej, xqäq pan ruk’ |
xopan | le | kej, | xqäq | pan | ruk’ |
|
|
(63) |
y le ak’al xukyaq b’ik rik chi rij uqul |
y | le | ak’al | xukyaq | b’ik | rik | chi | rij | uqul |
|
|
(64) |
xe’amnajik nab’e le tz’i’ chi kiwach, |
xe’amnajik | nab’e | le | tz’i’ | chi | kiwach, |
|
|
(64b) |
are chi nab’e le tz’i’ chi kiwach, |
are | chi | nab’e | le | tz’i’ | chi | kiwach, |
|
|
(65) |
xekiraqa jun nimalaj siwan, |
xekiraqa | jun | nimalaj | siwan, |
|
|
(66) |
le kej man kkuwintaj kuxik’apij jun nimalaj siwan, |
le | kej | man | kkuwintaj | kuxik’apij | jun | nimalaj | siwan, |
|
|
(67) |
ri xub’ano xa xe’ukyaqabej bik le ak’al |
ri | xub’ano | xa | xe’ukyaqabej | bik | le | ak’al |
|
|
(68) |
y xoqoje le tz’i’ xuk’yaqab’ej b’ik rib’ chi upam le siwan, |
y | xoqoje | le | tz’i’ | xuk’yaqab’ej | b’ik | rib’ | chi | upam | le | siwan, |
|
|
(69) |
chi upam le siwan k’o loq le nimalaj ja’, |
chi | upam | le | siwan | k’o | loq | le | nimalaj | ja’, |
|
|
(70) |
chi upan le ja’ xeb’e qaj wi le ak’al, le tz’i’, |
chi | upan | le | ja’ | xeb’e | qaj | wi | le | ak’al, | le | tz’i’, |
|
|
(71) |
k’ate k’u ne ri’ nojimal xe’el bik, xe’elb’ik y xeopan chi uchi’ le ja’, |
k’ate | k'u | ne | ri' | nojimal | xe’el | bik, | xe’elb’ik | y | xeopan | chi | uchi’ | le | ja’, |
|
|
(72) |
e xikil uwach jun nimalaj che’ |
e | xikil | uwach | jun | nimalaj | che’ |
|
|
(73) |
y nojimal xkilo k’o jun nimalaj jul chi uchi le che |
y | nojimal | xkilo | k’o | jun | nimalaj | jul | chi | uchi | le | che |
|
|
(74) |
nojimal xkitzu’u, xkinik’oj su’ ri k’o chi upam, |
nojimal | xkitzu’u, | xkinik’oj | su’ | ri | k’o | chi | upam, |
|
|
(75) |
nojimal te xkilo, te xikilo xkil uwach xe’el k’i täq ixpaq chi upam, k’i ixpaq xe’el loq chi upam chi la’ xkil wi, |
nojimal | te | xkilo, | te | xikilo | xkil | uwach | xe’el | k’i | täq | ixpaq | chi | upam, | k’i | ixpaq | xe’el | loq | chi | upam | chi | la’ | xkil | wi, |
|
|
(76) |
che tzij le ixpaq tajin kkitzakuj k’o chik chi kixo’l le nik’aj chik |
che | tzij | le | ixpaq | tajin | kkitzakuj | k’o | chik | chi | kixo’l | le | nik’aj | chik |
|
|
(77) |
ri xkano xuw xekik’ama loq le tajin kkitzakuj, |
ri | xkano | xuw | xekik’ama | loq | le | tajin | kkitzakuj, |
|
|
(78) |
xk’am taj bìk kamal |
xk’am | taj | bìk | kamal |
|
|
(79) |
xkimaj kib’e xeb’e jumul chik chi kachoch |
xkimaj | kib’e | xeb’e | jumul | chik | chi | kachoch |
|
|